Edición N° 4 · 2026
TEKOKATU

Revista de planchas masónicas · Teko ha ñe'ẽ rehegua

← Volver a la edición · Ejevy
Ética

Ita Marã

Nelson Zacarías OrtizN° 29 · 7 min
Compartir

Ñepyrũmby

Ita Marã ja’évo, ñamañamanteva’erã ñande rekovére, ñande jepokuaáre, ha upévape kastellánope ja’e “moral” ha upekuévo ñamyesakãmanteva’erã avei mba’épa “ética”.

“Moral” ndaje ou “Moralis”– gui (latín), San Isidro de Sevilla he’i “moral” oñemoha’angahague peteĩ ñe’ẽ oúva griégogui: “ethikos” kastellánope oje’éva “ética”.

Aipórõ moral ou ñe’ẽ ética-gui ha moral-guiháma ou ñe’ẽ “moroso” ha “moraleja”… Péicha moral he’ise “costumbre” JEPOKUAA: es un conjunto de normas, creencias, valores y costumbres que dirigen o guian las conductas de las personas en la sociedad… (internet)

Péicharõ, jepokuaa omyesakãkuaa ñandéve mba’épa oĩ porã ha mba’épa oĩ vai. Amo ipahápe ha’e kuaapy jaguerekóva ñande te’ýi, ava, tapicha ani haĝua ñane avano’õ ityai, térã heko marã.

Ko ñande opýpe ã mba’épe jahero ITA MARÃ. Upévare jahajeýta jaheka mba’épa he’ise ITA.

Yma ymaite, Grecia-pe oje’e “petros” (piedra) itápe ha oiporu hikuái omopyenda haĝua tapỹi (óga=hogar) opyrũ mbarete haĝua… “petros”-gui ou avei “Pedro” (Peru) omopyenda mbareteva’ekue Hesu Kirito jeroviahakuérape.

Grecia-gui ohasa Roma-pe, ha, iñe’ẽnguéra, latín-pe, ndoje’evéima “petros”, oje’éma “petra” (roca) ha ojeporu avei ogarã. Opaichavérõ, ita ojeporumava’ekue ymaite guive ojejapo haĝua opamba’e imbarete ha hi’areva’erãva.

Avañe’ẽmekatu “piedra” (griego) ha “roca” (latín), oje’e “ITA” ha oĩ he’íva “TA” ouha “TÔ gui he’isepotávo “hatã” ha upéicharõ ndoje’éiraka’e ita, oje’eva’ekue “ITÔ (es duro, es fuerte) ndajeko upéichavaékue upepegua mburuvicha réra… ko’áĝa Guarani paraguájope ja’e “HATÔ. ha oimérõ upéicharaka’e “ITÔ ha’eva’ekue ñe’ẽtéva (verbo) ha ko’áĝa ojerovávo “ita” pe, opyta tero (sustantivo) atýpe.

Jaikuaáma roca (petra) ouha piedra (petros) – gui, ITA ouha ITÃ gui, ñe’ẽtévagui ohasaha terópe… Ko ñe’ẽ “ita” rehe ñañe’ẽta manterei.

Áĝa ñamyesakãmi ñe’ẽ “BRUTA”. Oĩ he’íva ouha ñe’ẽ protoitálico “GRUTO”– gui he’i haĝua hikuái “bruto o bruta”… oĩ avei he’íva ouha ñe’ẽ protoindoeuropeo “GRUTS”-gui he’i haĝua hikuái “PESADO”.

Upéicharõ “BRUTA” oukuaa “GRUTO” térã “GRUTS” – gui.

Ñane itamarã nañamoapesỹise rupi, ipohýi (gruts) ñande rekove.

*Yma ndaje mba’eve nda’ipóriraka’e. opáichagua tatatĩ ojere ha ojehe’a ojuehe apyre’ỹ javeve. Oikorõguare upe kapu’ypy opytava’ekue tata pytu, ha upéicha ojy umi tatatĩ ha oñepyrũ ombyaty ijehe opaichaguarei mba’e ha ojerova peteĩ mba’e apu’a guasu hypy’ũvape…

Oñepyrũrõguare ho’ysã ko arapy, oñepyrũ avei ho’ysã upe mba’e apu’a guasu ko’aĝaite peve hérava “YVY”, ñande ava ñambohera’ypy guive upéicha.

Ombyaty rupi ijehe opaichaguarei “teko” ndaha’éiva ñandeichagua, heñói oparupirei hekovéva ha (ñande jahechaháicha) hekove’ỹva. Umi ñande ñaimo’ãva ndahekovéi apytépe jajuhu ITA.

Are peve oiko iñapesỹi asy ñande yvy. Opaichavérõ, jaikuaava’erã, oñepyrũvo ho’ysã oñepyrũ ho’ysã hova ári raẽ ha upéicha oguejy ohóvo hyepy peve.

Ñande yvy akóinte oguereko tata hyepýpe. Ha upeichahágui ojávo ojuehe tata ha yvy ho’ysãva ohóvo, oĝue’ẽ ha ondyvu tata oka gotyo ha hendive yvy ryku opupúva. Kóva ijaty yvy rova ári ha ho’ysãvo oiko chugui yvyty yvatevatéva.

Yvytýpe jajuhu itaty. Itatýgui ñaguenohẽ ita ñaikotevẽva ñamba’apo haĝua hese jajapóvo chgui heta mba’e iporãporãva.

Ko itáre, ñande, ñambojoja ñande rekove, ñande jepokuaa… oguerekopaitégui oikotevẽva guive omba’apo haĝua hese ha ijehe, ojerovávo peteĩ TEKO techapyrãme. Jaikuaanteva’erã mba’e tembiporúpa jaipyahava’erã ñamoapesỹi haĝua ñande ita.

Kóva ko “Ita”, iñarandu, imbarete ha imba’epota. Mba’epota ha tekotevẽ omomýi ñande “ita” ha oñepyrũ omba’apo apytu’ũ oipyguarávo tembikuaaita ñanemoarandúva ha ojehykuavo hi’ári mbarete ha arandupy.

Peteĩ takamby ita, katuete ojeporu oñembojepytaso haĝua hi’ári oimehaichagua óga, oga’i, óga guasu, óga yvate, óga puku, térã, ñambopa’átarõ ñande korapy itágui. Amo ipahápe, ita ojeporu ojejogapo haĝua.

Peteĩ ita, ijeheguirei ndaoikatúi iñapesỹivo, ndaha’éi purupyrã, oĩhaguéichagua ita oñemba’apomanteva’erã hese. Kóva he’ise, jajúvo ko yvy ape ári, jajuha opívo, ha umi ao ñanemoporãva, ñandéma jajapova’erã “Frankestein” ojapoháicha: omboja ijehe opaichaguarei ita pehẽngue jahechápa upéicha ndoikói chugui peteĩ tekove imbarete ha iporãva…ha upe pohãnohára ombovyvýva hese te’õngue pehẽngue ha’e ñandevoi, jahekápype umi mba’e ñandéve ĝuarã, oipytyvõtava “ñandejogapópe”

Heta mba’e “CHÉVA” naheñóiri chepype. Mba’apo ha tembiporu rupi ambohyruva’erã ahávo ambojeguapotávo che jogapo. Amono’õkuri mandyjúicha: * Che sýgui: “mamá”, *Che rúgui: “ejumi” , *Che mbo’eháragui: “pekĩrĩrĩ” , *MBo’ehaógui: tembikuaaita ojapótava chehegui kuimba’e arandu… tembikuaa’ỹre ndaikatúiva jahupyty.

Pe ita jaipe’ótava, jaikuaava’erã mba’eichaitépa ñainupãva’erã ani “ojeka” ñandehegui.

Umi óga apohára ymaguare (Mas∴Oper∴) oikuaa mba’eichagua itápa omomba’apokuaa térã mba’éichagua itáre ikatu omba’apo.

“Ita Marã”, ja’énte, ñambojapotávo hese ñane rembiaporã tapiaiteguáva… teko pãrãrã, jepokuaa jarekóva, térã, tekokatu manterei jahavi’uva’erã ha ndaikatúi jahejánte ikatúgui ikarẽ ñandehegui, térã, ñanembyesarái tapégui.

Umi mba’e ikandúva ñanderehe, ombovai ñande reko ha nanemoĝuahẽi reĝuahẽ haĝuáme, upévare, oĝuahẽ mombyryséva, tekotevẽ omoapesỹi hekove ára ha ára ani opa’ã ha opyta oimehaperei.

Pe kuimba’e oikeva’ekue itatýpe, oike omba’aposégui itáre ha avei ohecháta oĩha opaichaguarei ita ndaha’éiva imba’eichagua ha upeichavérõ jepe oikotevẽha mba’apo…

Amba’aporiréramo che itáre, hechapyrãta che rekove ha che rekove iporãramo che rogapy iporãta ha opytáta ñande rapichápe ĝuarã, peteĩ tembiapokue techapyrãva omoĝuahẽva ijapýpe M ∴ Pypore avano’õme: TEKOVE TECHAPYRÃ.

Mba’éiko ojehu upéicharõ ko ñande Paraguái porãitépe (ko ñane masoneriápe). Ha’ete ku ndojuhúiva tape. Avave ndohechaukái chupe haperã ndoguerekóigui paraguaigua M M∴ HEKOKATUMÏVA ikatuva’erãva ojeguata ipyporére… upéicharõpiko ndojehecha’aremo’ãi umi tembiapoita opytáva? Térãpiko yvyku’í rehente oñemba’aporaka’e… hetaiterei MM∴ Ohejáva ipypore ha pya’e ikusuguepa… upéicharõpiko M∴ Ojeity omba’apo yvyku’íre ha hesarái omba’apova’erãha itáre? Pura apariencia, puro mandil?

Iporã upéicharõ jaikuaa mba’épa ITA: ita ha’e peteĩ itavi ỹrõ yvytã (mineral) ndaha’éiva yvy térã kuarepotitã. Ha’e ndahykúi ha ndokáiri ha ojeporu oñemopyenda mbarete haĝua peteĩ ogapo.

Mba’e rehepa ñamba’apo jaikóvo upéicharõ, ajeve pya’ete ho’a pe ñande opy, térã, ndojererohorýi ha ñandevevoi sapy’ánte ndahéi, naiporãi, nahe’ẽi upe tembiapo jagueroguatáva jahávo, jepémo upéicha, jagueroviaukase opavavépe iporãha ñande ita ñapi’ũ. jajapo peteĩ vyresamíre, taiporã taivaípa ñamokĩrĩrĩsepotágui, ỹrõ, ñañomisepotágui nahesakãiha ñandéve M∴ Rekove, hembiapo, ha hembiaporã.

M∴ Rembiapo ñañomboja’o heta hentápe? Ha ñañemomombyry ojuehegui? CHENTESÉGUI ha aníke reho remba’apo hendivekuéra ¡cháke! Rejehaviráta, térã, rejeja’óta ha oñeporandúta ndéve: “…mávandipiko ipahápe reime, orendive, térã, hendivekuéra…” Guyryry ndaha’eirõguáicha ojoyke’y, térã, aroviágui, chepypénte, ỹrõ, ñandeapytépente oĩha, ojaitypoha añeteha…. (libertad de pensamiento?)

Iporãiteva’erãniko MM∴-kuéra Peteĩ terejerépe jajohova’api, ñañomohovapytã, jepémona jakorói ojupe, osẽ meve ñandeheguivoi mba’éichagua ita apesỹipyrépa jaipota paraguajoháicha ani haĝua avave ipochy ajykýi jave chejehegui, térã, joyke’ykuéra no’õgui, ita ra’ỹi oharykyty asýva joyke’ykuéra rekove.

Ko’áĝarõ ĝuarã ñande M∴-séva ñamoapenomba ñande “ita” jerovu ha pochy akýgui… ha’ete umi mitã ñaña he’íva: - “che nañembosaraivérima nendive, akokuehe reñemokũsẽkuri chéve…” ha ojaitypo teko ensuguy ñande apytépe.

Hetaiterei mba’e oiko ñande jerére iporã ha ivaíva, jahejána tañanemokyre’ỹ umi mba’e iporãva ha jaheja umi mba’e ivaíva ñande Opýpe ñamba’apo haĝua hese M∴ Hekokatu ha hekomarãngatúpe ha ani jaheja ñande jyva ikane’õ “ita marã” jahekombo’ekuévo.

Mbo’eharakuéra, ”ita marã” jepe’ópe he’i “tekombo’e”. Nda’opavavépei tekombo’e ombopy’arory. Ita ñemopapesỹi ha tekombo’e, oguenohẽmanteva’erã iguatágui oimeraẽvape ha kóva ko tembiapópe, ñande M:: ja’ekua : “neĩ”.

Upévare, peteĩ M∴ oipe’o katuíva ijita, ndojepichái, ndopopói kavaju ra’ýicha oipichãirõ pe akytã omomombyrýva chupe ijoyke’ykuéragui ha ijeheguivoi…ha.. che aikóramo mbohupáicha chepype, mba’e rehe amba’apovéta…? Jaikomanteva’erã óga járarõ ha óga járaicha.

Paha

La moral se basa en los valores que emergen de y en una cultura o de su religión y/o creencias…

Todo esto dirigirá la conducta de una persona en su entorno: familia, sociedad, trabajo, grupos de amigos, lógias…

Todo este conjunto de normas a tener en cuenta en TU sociedad te dirá si estás o no en lo correcto.

Si en el entorno reina todo lo contrario a esas normas, reinará el caos o desorden: moto chorros, policías corruptos, docentes que chatean en lugar de dar clases, Q∴H∴ que chatean rompiendo la armonía durante las tenidas, niñas madres, padres violadores, comunidades indígenas invadidas, escuelas descuidadas y/o quemadas…

Ante este panorama a veces desolador, podemos decir que el cincel a utilizar debe tener mucho “filo”, ya que encarar cada tema es desbastar cada una de esas puntitas pétreas que pueden violentar la vida social, en este caso , afear tu individualidad vital y … encarar significa iniciar todo un proceso educativo para lograr la normalización moral o el encuadre perfecto de la piedra en formación: YO.

La moral bien entendida y vivida transmite y exhala belleza. Una piedra bruta bien pulida adorna la vida del que la trabaja, por lo que no necesita de propagandas.

Cuando uno dice: “bien pulida” implica haber recibido en la vida, muchos y dolorosos golpes que irán desbastando (no devastar) tus malas costumbres, las durezas que dañan, etc. Cuando te duele tu fracaso, probablemente, sea un golpe que te este desbastando.

A veces uno se pregunta si hay varios tipos de moralidad o sólo una en un mundo en que cada uno erige su propia “moral” y cuestiona la “belleza” del otro, uno casi siempre queda en “ob side” ya que se queda con la pregunta. ¿Cuál es la verdad?

Parecería ser que la moral o costumbres están condicionada por las creencias de una sociedad y por su cultura… la sociedad va tramando en su proceso la conducta o moral a ser respetada.

La unión matrimonial de los musulmanes, no es igual al de los cristianos (aunque se asemejen en la realidad, pasa a ser inmoral para el supuesto cristiano).

Un decreto ley del año 1871 autoriza a los varones paraguayos a tener la cantidad de mujeres que consideraban para poder repoblar el Paraguay y aún NO HA SIDO DEROGADO… es inmoral…?

FUENTES

Observación en logia.

Conceptos de internet

Experiencias personales.

Libertad de pensamientos.